Kako postaviti akvarij s biljkama obogaćen CO2-om

U ovom članku donosimo osnovni predložak za pokretanje akvarija s biljkama obogaćenog CO2-om.

Napravit ćemo nekoliko pretpostavki, a sva odstupanja od njih obradit ćemo nakon glavnog dijela članka.

Pretpostavka br. 1: Ubrizgavanje CO2 uglavnom će se odvijati iz plinske boce, uz korištenje solenoida s tajmerom za reguliranje rasporeda ubrizgavanja plina.

Pretpostavka br. 2: Riječ je o novom CO2 sustavu bez riba.

Pretpostavka br. 3. Gnojidba će se provoditi redovitim doziranjem u vodeni stupac.

Prvo, evo popisa za kupnju. Neke stavke potrebne opreme su obavezne, dok su druge opcionalne, kako je i navedeno.

Akvarij/postolje/ormarić.

Ovo je očito, no valja napomenuti da su, općenito, pri odabiru veličine akvarija, akvariji manje visine ergonomičniji. Zapamtite da su biljni akvariji zahtjevni za rukovanje – to znači da ćete često morati staviti ruku, pa i obje, u akvarij. U višim je akvarijima teže raditi, osim ako hobist nema duge ruke. To postaje sve važnije što je volumen akvarija veći. Cijela postava akvarija treba biti što ergonomičnija, s obzirom na količinu rada potrebnu da bi ostao bujan i lijep. Obrezivanje, izmjenu vode i čišćenje treba što više olakšati. Kada birate između dva akvarija istog volumena, ako drugi kriteriji poput dostupnog prostora ili cijene nisu važniji, obično je bolje odabrati niži akvarij umjesto višeg. Ako razmišljate o akvariju smještenom unutar ormarića ili kućišta, pristup unutrašnjosti akvarija mora imati prednost.

Podloga.

Za biljni akvarij može poslužiti bilo koja podloga. Pijesak za igru, šljunak, pijesak za mačje stelje ili skuplja „specijalizirana podloga”. Nema potrebe plaćati astronomske cijene za posebnu podlogu za biljke. Vodene biljke hranjive tvari uzimaju uglavnom iz vodenog stupca, ali i iz podloge. To ne isključuje korištenje specijalizirane podloge, no ako vrijedi pretpostavka br. 3, izbjegavanjem specijalizirane podloge moguće je uštedjeti. Većina podloga za biljne akvarije ima jednu zajedničku značajku – izrađene su od neke vrste gline. Glina je izvrsna podloga za BILO KOJI akvarij jer adsorbira i zadržava toksine, čime pomaže održavati kvalitetu vode. Glina također može vezati hranjive tvari iz akvarijske vode i predati ih korijenju biljaka. Ova posebna sposobnost gline uvijek je dobrodošla, no nije nužna. Jeftini glineni proizvodi su, primjerice, pijesak za mačje stelje, Molar Clay, Akadama ili gotovo bilo koja druga podloga za bonsaje iz vrtnih centara. Primjeri skupljih obogaćenih (glinenih) podloga su: ADA Aquasoil, Oliver Knott Naturesoil, Carribsea EcoComplete i Seachem Flourite. Kod podloge je jednako važan i vizualni dojam kao i opip. Osim ovih markiranih podloga, na tržištu postoje i brojni „dodaci” podlozi koji se prodaju po astronomskim cijenama kao važni dodaci tlu. Svi su oni potpuno nepotrebni, a sve koristi koje bi mogli pružiti lako se postižu po mnogo nižoj cijeni na druge načine.

Filtar.

Općenito se nastojimo što više pridržavati pravila „10X”. To znači da zbroj deklariranih protoka (protočnosti) proizvođača svih korištenih filtara i pumpi treba iznositi 10 puta volumen akvarija na sat. Tako bi, primjerice, akvarij od 125 litara trebao imati filtar deklariranog protoka od 1250 litara na sat. Na prvi pogled ovo djeluje pretjerano, no kako biljke rastu, sve više usporavaju protok vode, što može imati negativan učinak izgladnjivanja biljaka za CO2 i hranjivim tvarima. Ponovno, ovo je samo „okvirno pravilo”. Protok od 6X do 7X na sat također može funkcionirati, no 10X djeluje bolje. Može se koristiti bilo koja vrsta filtra. Kanister filtri popularan su izbor, no i sump sustavi te wet/dry filtri također su izvrsni izbori.

Filterski mediji.

Najbolje je ne pretjerivati s prevelikim količinama medija. Naime, kada je filtar prepun medija, to usporava protok, a protok je mnogo važniji od velike površine medija. Izbjegavajte sredstva za uklanjanje fosfata. Aktivni ugljen, zeolit, Purigen, bioballs, alfagrog i slično mogu se koristiti u umjerenim količinama. Napunite filtar do najviše 50% kapaciteta. Biljke su filtri i obavljaju taj posao mnogo bolje od filtara. Ono što biljke ne mogu učiniti jest stvoriti protok ili ukloniti detritus.

Plinska boca CO2.

Boce za pivo, CO2 aparat za gašenje požara, Sodastream, Paintball, jednokratna boca ili boce bilo koje industrijske plinske tvrtke (poput britanske tvrtke BOC) — sve će odgovarati. Boce su opremljene standardnim ventilnim sklopom montiranim na grlo boce, na koji se može spojiti CO2 regulator. Posebne vrste boca, poput boca za markere za paintball, zahtijevaju adapter.

CO2 regulator.

CO2 regulator treba imati dva manometra. Jedan manometar CO2 regulatora pokazuje preostali (tlak) sadržaj boce, a drugi manometar pokazuje tlak koji se ispušta prema akvariju.

Iglični ventil.

Ovaj ventil omogućuje precizno reguliranje tlaka plina koji se ispušta prema akvariju.

Solenoid regulatora.

Solenoid pričvršćen na sklop regulatora omogućuje automatsko uključivanje i isključivanje plina. Ovo je opcionalno, no korištenjem s tajmerom rješava mnoge probleme. Svakodnevno ručno uključivanje i isključivanje plina naporan je posao koji je najbolje izbjeći korištenjem solenoida.

Tajmeri.

Opet, riječ je o opcionalnoj opremi, no toplo se preporučuje. Preporučuju se najmanje dva zasebna tajmera. Jedan tajmer spaja se na solenoid regulatora (stavka 7), a drugi tajmer(i) mogu se koristiti za rasvjetu. Digitalni tajmeri općenito su bolji i pouzdaniji od analognih.

Crijeva.

Izbjegavajte korištenje crijeva za zrak za CO2. Koristite isključivo crijeva izrađena od materijala posebno kompatibilnog s CO2.

Brojač mjehurića.

Još jedan opcionalan komad opreme, no vrlo koristan kao vizualni pokazatelj količine plina koja se ubrizgava u akvarij.

Drop checker.

Još jedan opcionalan komad opreme koji pruža donekle koristan vizualni pokazatelj količine CO2 otopljenog u akvariju. Naziva se drop-checker jer pH vrijednost uzorka vode pada (engl. drop) kako se CO2 dodaje u akvarij. Dakle, ovaj uređaj, napunjen vodom i s nekoliko kapi pH indikatora bromtimol plavo, omogućuje hobistu da „provjeri” (engl. check) koliko je pH „pao” (engl. dropped).

Voda tvrdoće 4dKH i bromtimol plavo. Ovi se koriste unutar drop-checkera. Ne koristite nikakvu drugu vodu osim destilirane vode podešene na KH 4. To se može pripremiti kod kuće, no zahtijeva iznimnu preciznost. Mnogo je lakše kupiti gotovu.

Izlaz filtra.

To može biti elegantna „Lily Pipe” cijev ili manje elegantan spraybar. Oboje su važni za ravnomjernu raspodjelu izlaza filtra po akvariju. Odabir jednog ili drugog stvar je estetike.

CO2 difuzor.

Difuzori dolaze u raznim oblicima i veličinama. Njihova je funkcija otapanje plina kako bi prešao u vodenu (otopljenu) formu. To može biti jednostavan i elegantan keramički disk postavljen u akvarij, ili vanjski uređaj umetnut u izlazno crijevo filtra. Vanjski uređaji nazivaju se „Inline”, za razliku od onih „In-tank” (unutar akvarija). Inline atomizator općenito je učinkovitiji od uređaja unutar akvarija kod većih akvarija.

Hardscape.

Još jedna opcionalna skupina. Riječ je o estetici, no vrijedi napomenuti da će svježe ubrano drvo imati tendenciju plutanja i ispuštat će tanine u vodeni stupac neko vrijeme, uzrokujući promjenu boje vode.

Zakrivljena pinceta.

Opcionalna oprema koja olakšava umetanje vodenih biljaka u podlogu bez njihova iščupavanja prilikom povlačenja ruke.

Gnojivo.

Iako su markirana tekuća gnojiva praktična i popularna, ona su općenito precijenjena. Sva su, u većoj ili manjoj mjeri, sastavljena od sljedećih sastojaka: kalijev nitrat (KNO3), kalijev fosfat (KH2PO4), urea, amonijev nitrat (HN4NO3), te elementi u tragovima poput željeza, magnezija, cinka, mangana i bakra. Uštedu je moguće ostvariti jednostavnom kupnjom ovih sastojaka po veleprodajnim cijenama.

Rasvjeta.

Ovo je namjerno stavljeno na dno popisa jer većina problema u biljnim akvarijima nastaje upravo zato što je većina ljudi stavlja na vrh popisa, zanemarujući važnost ostalih stavki s ovog popisa. Većina osjeća potrebu „nadograditi” rasvjetu koju već imaju ili koja je došla uz akvarij prilikom kupnje. To je obično velika pogreška. Jaka rasvjeta izravno je povezana s pojavom cvjetanja algi, pa jača svjetlosna intenzivnost uzrokuje više cvjetanja algi. Izbjegavajte jaku rasvjetu i zanemarite svaki savjet o korištenju neke proizvoljne vrijednosti „WPG”, jer to gotovo sigurno jamči probleme sa zdravljem biljaka. LED rasvjeta popularna je alternativa T5 i T8 svjetiljkama, no skupa je i snažna. Ako se odabere LED, preporučuje se dimmer za kontrolu i smanjenje intenziteta.

Nakon što smo nabavili sve stavke s popisa za kupnju, spremni smo za početak. Kao i kod svakog akvarija, između donjeg stakla i podloge na koju se postavlja mora se staviti stiropor ili druga fleksibilna podloga (osim ako je riječ o staromodnom postolju od žičane konstrukcije bez donje površine). To omogućuje da se donje staklo, zbog opterećenja vodom, slobodno savija i deformira bez ograničenja. Ako se staklu ne dopusti savijanje, ono će puknuti čim se akvarij napuni.

Dodavanje podloge i hardscapea

Podloga se sada može dodati do željene dubine. Ne postoji maksimalna dubina, a minimalnu dubinu određuje potreba za zadržavanjem korijena. Stoga, na mjestima gdje je podloga preplitka, biljku može biti teško učvrstiti korijenom. Sada se može postaviti hardscape. Ako se koristi novo/suho drvo, možda će biti potreban neki oblik utega kako bi ostalo potopljeno tjednima, sve dok se ne zasiti vodom.

Sadnja

Najbolje je na početku imati što više vodenih biljaka. Većina poželjnijih vrsta biljaka vrlo je skupa, no lako se mogu koristiti jeftinije, manje poželjne biljke – koje se kasnije mogu ukloniti. Brzorastuće jeftine vodene biljke, poput egerije, vodene salate (Water Sprite), higrofile i slično, trebalo bi koristiti kao „privremeno rješenje” ako su sredstva ograničena. Razlog tome je što akvarijske biljke razvijaju simbiotski odnos s mikroorganizmima u sedimentu. Sediment je područje koje se često zanemaruje kada je riječ o filtraciji, no u njemu obitava velik broj vrsta koje pridonose stabilnosti akvarija i detoksikaciji vode. Brzorastuće biljke razvijaju korijenske strukture koje prožimaju sediment. Kisik se zatim transportira od listova prema korijenu, a plin izlazi u sediment. Ovaj kisik hrani aerobne bakterije i pomaže spriječiti nedostatak kisika te posljedični razvoj anaerobnih bakterijskih vrsta.

Korisne bakterije

U ovom je trenutku dobra ideja zacijepiti sediment, kao i filterski medij, detritusom iz drugog akvarija/filtra. Razlog tome je što zreli biljni akvariji i filtri sadrže veliku populaciju poželjnih aerobnih bakterijskih vrsta. Bilo koja specijalizirana trgovina za akvaristiku ili kolega hobist imat će dovoljno detritusa koji se može dobiti besplatno. Nema potrebe kupovati „specijalizirane” bakterije. Ako je u blizini šuma, vrt ili kućna biljka, jednostavno iskopajte nekoliko šaka zemlje u neposrednoj blizini korijena divlje, vrtne ili kućne biljke i pomiješajte je s podlogom akvarija i filterskim medijem. Iste bakterijske vrste bit će dostupne besplatno.

Zapamtite da nije nužno koristiti isključivo sediment za popunjavanje dubokog prostora ako su sredstva ograničena. Predmeti poput blokova stiropora mogu se koristiti za popunjavanje prostora ili kao platforme za postavljanje hardscapea, a zatim prekriti podlogom kako bi se stvorio dojam duboke podloge. Popularna metoda je punjenje najlonskih ženskih čarapa pijeskom za mačje stelje. „Nogavica” se zatim može oblikovati u bilo koji oblik i koristiti kao platforma. Kosine se mogu učvrstiti jednostavnim komadima plastike koji djeluju kao potporni zidovi, tako da se s vremenom kosina ne poravna zbog gravitacije i protoka vode.

Ako trebate posaditi mnogo biljaka, obavezno pripremite bočicu s raspršivačem napunjenu vodom. Povremeno poprskajte biljke kako bi ostale vlažne, jer će se u suprotnom osušiti i oštetiti.

Općenito je bolje imati kosinu podloge, višu straga nego sprijeda. Kosina se može napraviti i slijeva nadesno. To layoutu daje dubinu, jer scape vizualno „poravna” kada se scena promatra pod vodom. Izbjegavajte previše velikih i debelih komada hardscapea jer će sceni dati glomazan, zatrpan izgled, a ujedno će i ometati protok/raspodjelu vode. Trenutni trend je korištenje tanjeg, razgranatog korijenastog drva koje djeluje dojmljivije.

Visoke, glomazne ili inače brzorastuće biljke treba saditi u pozadini. Sporije rastuće biljke treba postaviti u srednji plan, a manje biljke za tepih treba postaviti sprijeda (imajte na umu da biljke za tepih nije lako održavati, pa će biti potrebno ubrizgavanje CO2). Za bolji učinak rasporeda vrijedi dodati i nešto crvenih biljaka.

Mahovine, Anubias i paprati treba vezati ili zalijepiti za hardscape i NE smiju se umetati u sediment, jer će inače istrunuti. Za mahovine koje se prirodno hvataju za površine može se koristiti gel sekundno ljepilo, kao i standardni ribolovni najlon. Veliko kamenje ili drvo uvijek izgleda zanimljivije kada je prekriveno mahovinom.

Vrijeme za vodu

Nakon postavljanja hardscapea i sadnje biljaka, akvarij se sada može napuniti. Uobičajena taktika je prekriti zasađene površine mnoštvom zgužvanog novinskog papira i postaviti tanjurić na podlogu. Novinski papir djeluje kao amortizer koji ublažava kretanje vode oko biljaka kako se ne bi izmjestile. Punite crijevom usmjerenim na tanjurić kako ne biste poremetili podlogu. To također pomaže smanjiti zamućenost vode. Nakon punjenja, pažljivo uklonite novinski papir i tanjurić.

Bilo bi bolje ostaviti rasvjetu isključenu i pustiti biljke da se prilagode do sljedećeg dana. Potapanje je za biljke traumatično iskustvo. Potrebno je nekoliko tjedana da se biljka prilagodi prijelazu iz kopnene biljke (kakva je uzgajana u rasadniku) u vodenu biljku. Previše ljudi novozasađeni akvarij odmah zaspe velikom količinom svjetla. Biljke tada ne mogu pravilno iskoristiti svjetlo i ono ih oštećuje. Kako bi se prilagodile, biljke se sada moraju nositi s problemom izmjene plinova. Dva važna plina su CO2 i kisik. Dok je rasvjeta isključena, prijeđite na sljedeći korak koji zahtijeva određeno eksperimentiranje. To je najbolje raditi dok je rasvjeta ISKLJUČENA.

Ubrizgavanje CO2

Ako je pretpostavka br. 2 točna i u akvariju nema riba, tada, uz isključenu rasvjetu i pod pretpostavkom da je sklop regulatora/igličnog ventila montiran na punu bocu, a sva su crijeva spojena na difuzor, otvorite ventil boce okretanjem u smjeru suprotnom od kazaljke na satu. 1^. manometar pokazat će visok tlak. Zatim otvorite iglični ventil, također u smjeru suprotnom od kazaljke na satu, sve dok se u brojaču mjehurića ne pojavi stalan niz mjehurića. Drugi manometar pokazat će znatno niži tlak, primjerice 1 bar ili 2 bara. Izmjerite pH vrijednost akvarijske vode. Cilj je, općenito, postići brzinu mjehurića koja uzrokuje pad pH vrijednosti za oko 1 jedinicu unutar 1 sata. Nastavite redovito pratiti pH kako biste utvrdili trend. Hobisti vični računalima mogu koristiti MS Excel ili sličan program za crtanje grafikona koji prikazuju trend. U određenom trenutku, ako je stopa ubrizgavanja stabilna, pH vrijednost dosegnut će minimum i neće dalje padati. Koliko god vremena bilo potrebno da pH padne za 1 jedinicu, zabilježite to vrijeme. Ta vremenska vrijednost pokazuje koliko unaprijed treba uključiti plin PRIJE nego što se uključi rasvjeta. Podesite tajmer za solenoid i tajmer za rasvjetu prema ovom mjerenju.

Recimo, primjerice, da je pri odabranoj brzini mjehurića potrebno 1,5 sata da pH padne za 1 jedinicu. Pretpostavimo da vam je ciljano vrijeme uključivanja rasvjete 8:00. U tom slučaju tajmer za solenoid plina treba postaviti da se otvori u 6:30, a tajmer za rasvjetu da se uključi u 8:00. Do 8:00 drop-checker bi trebao biti limun-zelene boje.

Ovo nužno nije kraj priče. Nastavite pratiti pH. Moguće je da je stopa ubrizgavanja previsoka za faunu. Ako pH padne znatno više od ciljane 1 jedinice, možda će biti potrebno malo zatvoriti iglični ventil i prilagoditi tajmer nižoj stopi ubrizgavanja (tj. uključiti plin ranije kako bi se vodi ostavilo više vremena da se zasiti plinom). Riječ je o iterativnom procesu koji zahtijeva strogu pažnju na detalje, jer je CO2 toksičan za faunu ako se dozira u prevelikim količinama, a ako se dozira premalo, rezultat će biti izgladnjivanje biljaka.

Ciljani pad pH vrijednosti za 1 jedinicu još je jedno „okvirno pravilo”. Svaki je akvarij drugačiji i može zahtijevati veći ili manji pad, ovisno o alkalnosti vode. U jako alkalnoj vodi velike količine otopljenog CO2 uzrokuju samo mali pad pH vrijednosti zbog alkalnih pufera prisutnih u vodi. U mekoj vodi male količine otopljenog CO2 uzrokuju velik pad pH vrijednosti. Stoga je u alkalnoj vodi moguće predozirati CO2 ako je pad prevelik, dok je u mekoj vodi lako podozirati ako pad pH vrijednosti nije dovoljno velik.

Ne uključujte rasvjetu dok se ne postignu približno ciljne vrijednosti. Fino podešavanje moguće je provoditi dok sustav radi, no kad je rasvjeta uključena, biljka reagira i na svjetlo i na CO2, pa to može poremetiti njihov sustav. Dok je rasvjeta isključena, biljke su u stanju mirovanja i na njih ne utječu promjene plina.

Svi akvariji s ubrizgavanjem CO2 zahtijevaju velike količine hranjivih tvari. Mnogi tvrde da to nije istina jer ne dodaju gnojiva, a njihove biljke ipak dobro uspijevaju. Objašnjenje za to jest da je njihova opskrba vodom bogata hranjivim tvarima i/ili koriste podlogu obogaćenu hranjivim tvarima. Prehrana biljaka obrađena je u zasebnom vodiču.

Najbolje je ne dodavati ribe dok ne prođe 6-8 tjedana. Prvi razlog za ovo odgađanje jest što kemija akvarija još nije stabilna zbog niske bakterijske populacije, a nastaju toksične tvari koje mogu oštetiti osjetljive škrge riba. To ribe može ubiti odmah ili ih oštetiti tako da im se ubuduće znatno smanji tolerancija na poremećaje, pa kasnije uginu iz naizgled nepoznatih razloga. Strpljenje je ovdje ključno.

High-tech akvariji zahtijevaju mnogo više čišćenja i izmjena vode od neobogaćenih akvarija. Biljke proizvode ogromne količine organskog otpada poput ulja, proteina i ugljikohidrata koji izlaze iz listova. Ti organski otpadni produkti truju vodu, i za biljke i za ribe. Loša praksa izmjene vode obično je popraćena postupnim padom ukupnog zdravlja akvarija, uključujući veću vjerojatnost cvjetanja algi.

Za prvih 6-8 tjedana preporučuje se izmjena vode od 50% (ili više), 2 do čak 3 puta tjedno. Nakon toga dovoljna je izmjena vode od 50% (ili više) jednom tjedno.

Ako je akvarij osvijetljen s više setova rasvjete, preporučuje se isključiti 50% rasvjete tijekom prvih 6-8 tjedana. Nakon toga uključite 50% rasvjete u zakazano vrijeme, a nakon nekoliko sati uključite i preostalu rasvjetu.

Obrezivanje treba provoditi redovito kako bi se očistili putovi protoka/raspodjele vode i potaknuo grmoliki rast. Kako akvarij sazrijeva, bit će potrebno intenzivnije obrezivanje.

Ako su korištene jeftinije, nepoželjne akvarijske biljke, mogu se ukloniti nakon otprilike 6-8 tjedana i zamijeniti poželjnijim biljkama. Vađenje biljaka ili čišćenje podloge uvijek bi trebalo neposredno prethoditi velikoj izmjeni vode. Sediment je spremište toksičnih dušikovih spojeva, a uznemireni sediment može ispustiti te spojeve u vodeni stupac, što može potaknuti cvjetanje algi u vašem biljnom akvariju.

Ukratko, postavljanje biljnog akvarija s ubrizgavanjem CO2 složena je aktivnost koja zahtijeva više truda nego što biste pomislili. Kao što je ranije spomenuto, razumijevanje biljnog svijeta ključni je čimbenik. Nadamo se da vas je ovaj članak potaknuo da postavite CO2 akvarij, što je za mnoge akvariste velik uspjeh.