Soli korištene u pripremi naših hranjivih proizvoda temelje se na Estimative Index (EI) shemi doziranja Toma Barra. Niti jedan od ovih sastojaka nije ni na koji način toksičan za faunu kada se koristi u preporučenim dozama. Zapravo, čak i približavanje toksičnoj razini zahtijevalo bi dodavanje doza za redove veličine većih od navedenih. Dodavanje hrane u akvarij zapravo je toksičnije nego dodavanje bilo kojeg od ovih proizvoda. Uzgajivači redovito prehranjuju svoje ribe, a rezultat je onečišćenje vode, što dovodi do hipoksije, koja zatim povećava podložnost bolestima i smrti. Postoji tek nekoliko ograničenja, upozorenja ili uvjeta vezanih uz ove hranjive proizvode. O tim se uvjetima govori u nastavku. Doze se mogu prilagoditi prema gore ili dolje, kako to uzgajivaču odgovara na temelju njegovih ciljeva. Naprotiv, dodavanje ovih proizvoda potiče rast biljaka, što izravno poboljšava opće zdravlje akvarija, a to potom dovodi do veće oksigenacije vode i uklanjanja stvarno toksičnih sastojaka u akvariju koji su odgovorni za većinu uginuća.
Osnovni cilj EI sheme je osigurati obilje potrebnih hranjivih tvari. Vodene biljke hrane se prvenstveno preko listova, koji su u izravnom dodiru s okolnom vodom. Ova je metoda najučinkovitija jer je udaljenost koju hranjive tvari moraju prijeći od vode do mjesta gdje su potrebne svega nekoliko milimetara. U sušnom razdoblju, kada su biljke u kopnenom obliku, one su općenito ograničene samo na unos hranjivih tvari kroz korijen. Hranjive tvari tada moraju putovati kroz korijen sve do listova gdje se obrađuju, što je znatno manje učinkovit put. Kada sušno razdoblje završi i razina vode poraste, listovi biljke mijenjaju oblik i teksturu kako bi olakšali razmjenu hranjivih tvari i plinova. Kada se to dogodi, biljka potom ima mogućnost crpiti hranjive tvari s bilo kojeg mjesta gdje su dostupne. Omogućavanjem unosa hranjivih tvari preko listova poboljšavamo sposobnost biljaka da brzo rastu, pružajući im mogućnost učinkovitog izvora hrane.
KOJA MI JE VERZIJA HRANJIVOG PROIZVODA POTREBNA?
Količina hranjivih tvari koja je biljkama potrebna prvenstveno je određena količinom svjetla koje pada na površinu lista te razinom dostupnog ugljikovog dioksida (CO2). Što biljka troši više svjetla i CO2, to joj je potrebno više hranjivih tvari. Zbog toga smo ove hranjive proizvode podijelili u dvije glavne kategorije:
High Tech verziju, koja isporučuje višu koncentraciju hranjivih tvari. Pretpostavlja se da su razina CO2 i osvjetljenje u akvariju visoki. Uzgajivači koji koriste ubrizgavanje CO2 plina ili proizvode s tekućim ugljikom, poput Excela, EasyCarba ili bilo kojeg drugog proizvoda na bazi glutaraldehida, trebali bi koristiti ovu verziju.
Low Tech verzija: isporučuje znatno nižu razinu koncentracije hranjivih tvari. Pretpostavlja se da se u akvarij ne dodaje obogaćivanje CO2 te da je osvjetljenje niskog intenziteta. Uzgajivači koji koriste ovakav pristup trebali bi koristiti low tech verziju.
UPOTREBA HIGH TECH VERZIJE
Tijekom godina, na temelju izvorne recepture, općeprihvaćene ciljane razine koncentracije su sljedeće:
Nitrat (NO3) 20 ppm tjedno.
Kalij (K) 20-30 ppm tjedno.
Fosfat (PO4) 3 ppm tjedno
Željezo (Fe) 0,5 ppm tjedno
Važno je razumjeti da su ovo OPĆENITA OKVIRNA PRAVILA. Ona nisu uklesana u kamen. Uzgajivače se potiče da vrijednosti prilagođavaju prema gore ili dolje, ovisno o odzivu i uvjetima u akvariju. Na primjer, kada se akvarij tek postavi, često je oskudan i ima malu biljnu masu; u tom slučaju uzgajivači obično žele ubrzati rast biljaka, pa ove ciljane vrijednosti daju vrlo dobre rezultate rasta. Kasnije, međutim, stope rasta mogu postati zamorne, pa se uzgajivači često odluče smanjiti intenzitet svjetla, CO2 i doziranje hranjivih tvari kako bi usporili rast i postigli opušteniji režim.
High Tech verzija sastoji se od dvije boce: otopine makrohranjiva i otopine mikrohranjiva. Svaki potisak naše boce isporučuje 1,2 ml otopine, koja, dodana u 10L akvarijske vode, povećava razinu hranjivih tvari otprilike kako slijedi:
Makrohranjivo
6,6 ppm nitrata
1,3 ppm fosfata
4,7 ppm kalija
Mikrohranjivo
0,26 ppm željeza
0,15 ppm magnezija
Kako biste odredili ispravnu tjednu dozu za određenu veličinu akvarija, najlakše je podijeliti veličinu akvarija s 10L i rezultat pomnožiti s 3.
Evo primjera kako se određuje doza za akvarij od 40L:
40L podijeljeno s 10L = 4 potiska.
Prema tome, 4 potiska svake boce povećavaju razinu hranjivih tvari u 40L akvarijske vode za gore navedene vrijednosti u ppm. To treba provoditi 3 puta tjedno za bocu makrohranjiva i 2 puta tjedno za bocu mikrohranjiva. Ukupno je potrebno napraviti 12 potisaka tjedno bocom makrohranjiva i 8 potisaka tjedno bocom mikrohranjiva.
Dozu je potrebno ravnomjerno rasporediti tijekom tjedna. Općenito nije dobra ideja dodati cijelu dozu odjednom, primjerice jednom tjedno.
Najbolja je praksa dozirati makrohranjivo drugim danima nego mikrohranjivo. Ako se doziraju istovremeno, veća je vjerojatnost da će se fosfat spojiti s metalima iz otopine mikrohranjiva i stvoriti netopive taloge koji zamute vodu i uklone dio hranjivih tvari iz nje.
Prilikom doziranja High Tech otopine preporučuje se redovita tjedna izmjena vode od najmanje 50%. Biljke obogaćene s CO2 stvaraju velike količine organskog otpada, koji se pojavljuje kao smeđi detritus. Filteri će se brže začepiti prljavštinom i zahtijevat će češće čišćenje. Kako se taj prekomjerni organski otpad razgrađuje u akvariju djelovanjem bakterija, bakterije za razgradnju troše kisik iz vode, oduzimajući ga tako ribama (i biljkama). Stoga je jedan od ključeva uspješnog akvarija s biljkama, obogaćenog CO2 i hranjivim tvarima, upravo česta i velika izmjena vode.
UPOTREBA LOW TECH VERZIJE
Uobičajeno je da je u low tech akvarijima stopa metabolizma biljaka znatno sporija nego u akvarijima obogaćenim CO2. Mnogi se uzgajivači oslanjaju na to da se ribji i drugi organski otpad razgradi u hranjive tvari, no primijećeno je da biljke mnogo brže usvajaju male, redovite doze ovih anorganskih spojeva, čime se poboljšava rast i izgled. Postoji širok raspon uspješnih ciljanih vrijednosti koncentracije. Naša makrohranjiva i mikrohranjiva otopina, kada se doziraju jednim potiskom, u 10L vode unose sljedeće:
1,2 ppm nitrata (NO3)
0,12 ppm fosfata (PO4)
0,76 ppm kalija (K+)
0,1 ppm Fe
0,1 ppm Mg
Ponovno koristeći primjer akvarija od 40L, 40L podijeljeno s 10L = 4 potiska tjedno od svake boce, po mogućnosti različitim danima u tjednu. Ako se koristi RO ili inače meka voda, doze se lako mogu udvostručiti ili utrostručiti ako se primijete znakovi nedostatka hranjivih tvari.
UPOZORENJA I UVJETI
Nemojte koristiti test kitove za određivanje ppm vrijednosti.
1. Test kitovi hobi razine notorno su netočni. Jedan od mnogih razloga jest to što na njih utječe prisutnost drugih iona u vodi, osobito klorida i sulfata, koji su obično prisutni u izobilju, naročito u vodovodnoj vodi. Budući da razina tih ometajućih iona u akvarijskoj vodi nije stalna, ni očitanja test kita neće biti dosljedno netočna, nego različito netočna. To znači da jednog dana mogu biti tek neznatno pogrešna, a već sljedećeg dana (ili sljedećeg sata) isti kit može biti grubo netočan. Obična promjena vlage može poremetiti odziv kita.
2. Test kitovi su skupi. Novac je puno bolje potrošiti na biljke ili druge, korisnije stvari.
3. Test kit vam neće reći ništa što već ne znate gledajući svoje biljke, a često vam govori upravo suprotno od onoga što vam govore biljke. Biljke i alge nikad ne lažu. Test kitovi lažu svaki dan.
Hranjive tvari ne uzrokuju alge
Važno je biti svjestan da postoji niz čimbenika koji mogu izazvati pojavu cvjetanja algi, a koji nisu povezani sa shemom doziranja. Sljedeći su tipični uzročni čimbenici:
1. Loše metode ubrizgavanja CO2
2. Loša raspodjela protoka unutar akvarija.
3. Loše održavanje akvarija, npr. nečišćenje filtera ili nakupljanje detritusa u akvariju.
4. Prehranjivanje.
5. Prekomjerno uznemiravanje supstrata.
Otopine hranjivih tvari povećavaju TDS.
TDS je mjera razine otopljenih tvari u vodi. Nekim uzgajivačima potreban je nizak TDS zbog uzgoja ribe. Ako je to slučaj, možda će biti potrebno smanjiti doze kako bi se zadovoljio zahtjev za TDS. Važno je da, kada se doza smanjuje, možda bude razumno smanjiti i intenzitet svjetla, jer će se time smanjiti i potreba biljaka za hranjivim tvarima.
Točnost nije potrebna.
Nema apsolutno nikakve koristi od toga da doze budu precizne. To je još jedan razlog zašto je mjerenje vrijednosti nepotrebno i rasipno. U gore navedenom primjeru akvarija od 40L, ovisno o broju biljaka, riba, supstratu i dekoru, u akvariju možda ima samo 30-35L vode. Ne gubite vrijeme na izračunavanje toga jer to neće biti bitno. Shema doziranja zamišljena je da pojednostavi, a ne da komplicira, i nikad nije zamišljena da bude precizna.
Podijeli:
Rasvjeta akvarija s biljkama
Kako dodati biljke u akvarij