Pregled gnojiva za akvarij s biljkama

Biljkama je za preživljavanje i bujan rast potrebno svjetlo, zrak i hrana. Oni koji su novi u hobiju akvarija s biljkama usredotoče se na prve dvije stavke, misleći da je treća jedan od naprednijih koncepata kojima će se pozabaviti kasnije. Istražuju vrste i jačinu svjetla, ubacuju ugljični dioksid u akvarij s biljkama, ali rijetko istražuju složenost svih hranjiva koja su njihovim akvarijskim biljkama potrebna, pa je velika vjerojatnost da će to istražiti tek kada već dožive neki oblik nedostatka hranjiva i njihov akvarij bude ugrožen. Možda zvuči zahtjevno, no za početno razumijevanje dovoljan je samo zdrav razum.

Krenimo od spoznaje da je svakom živom organizmu potrebna hrana. U ovom članku zatim ćemo obraditi koja su hranjiva potrebna vašim akvarijskim biljkama.

Biljna gnojiva općenito se mogu podijeliti u 2 kategorije: makro i mikro.

Makrohranjiva

Makrohranjiva, poznata i kao N-P-K (dušik, fosfor, kalij), vodene biljke troše u velikim količinama. Mogu se usporediti s ugljikohidratima i bjelančevinama u našoj hrani. Potrebna su za rast biljaka. Akvaristi ova biljna hranjiva žele dodavati redovito, otprilike sat vremena prije „paljenja svjetla”.

Mikrohranjiva

Mikrognojiva za akvarij sastoje se od različitih minerala koji su biljkama potrebni u malim količinama za određene funkcije. Željezo, kalcij, magnezij, bor i određeni drugi elementi u tragovima zapravo su potrebni da bi biljka ostala zdrava. Ti elementi u tragovima svojevrsni su vitamini i minerali biljnog svijeta. Ta hranjiva, za razliku od makrohranjiva, bolje je dodavati nakon „gašenja svjetla”.

Kako odabrati najbolja gnojiva za akvarijske biljke?

Najbolji proizvod za gnojidbu treba potvrditi prisutnost ovih elemenata i količinu svakog od njih. Ne vjerujte brendu koji ne otkriva te informacije. Baš kao i pri kupnji hrane u trgovini, ljudi trebaju znati od čega je nešto napravljeno i u kojoj količini.

Dušik

Biljkama je potrebno mnogo dušika. To je glavna hrana za svaku vodenu biljku. Dušik je nužan za stvaranje novog rasta biljke. Akvarij s dovoljnom opskrbom dušikom prepoznaje se po svijetlom, zelenom, zdravom lišću i vrlo brzo rastućim biljkama. Dušik u obliku nitrata, kao krajnji proizvod dušikovog ciklusa, stvarat će se u zdravom, dobro uhodanom akvariju, pa treba pažljivo razmisliti koliko dušika treba dodati u akvarij. U gusto naseljenom akvariju vjerojatno će biti potrebna tek mala dodatna gnojidba, ako uopće, jer je nedostatak dušika malo vjerojatan. Zbog toga većina bočica gnojiva namijenjenih akvariju s biljkama sadrži vrlo mali postotak ove tvari ili je uopće ne sadrži.

Fosfor

Dušik i fosfor gotovo su sigurno prisutni u dobro uhodanom akvariju. U akvarij se uglavnom unose putem hrane za ribe koja se daje akvarijskoj fauni. Fosfor je ključan za stvaranje biljnih stanica i opće zdravlje biljke, no, kao i kod dušika, treba pažljivo odlučiti hoće li se ovaj spoj dodavati u akvarij s biljkama. Akvarij će ga svakako imati i sam po sebi. Pojava vrlo tamnozelene, zakržljale zone lišća jedan je od znakova nedostatka ovog hranjiva. Spor rast biljaka drugi je znak.

Kalij

Kalij je ključan za sposobnost biljke da regulira vodu i određena hranjiva. Zato se većina proizvoda za prehranu akvarijskih biljaka usredotočuje upravo na opskrbu kalijem, jer se on obično ne nalazi niti stvara u akvariju s biljkama. Akvarij s dovoljno kalija i fosfora prepoznaje se po tome što biljke razvijaju vrlo zdrav korijenski sustav. Kod nekih stabljikastih biljaka može se čak primijetiti da razvijaju korijenje na sredini stabljike, daleko od podloge. Za razliku od dušika i fosfora, za višak kalija u vodenom stupcu nije poznato da potiče rast algi, no zasigurno će izazvati druge probleme. Žućenje ili smeđenje rubova lišća znak je nedostatka kalija. Također se može primijetiti usporen rast.

Željezo

Od svih mikrohranjiva, željezo je jedno od najvažnijih. Neke tvrtke idu i toliko daleko da nude zasebnu bočicu dodatnog gnojiva sa željezom. Željezo igra važnu ulogu u sintezi klorofila. Ovo je hranjivo odgovorno za zdrave boje u akvariju s biljkama i nezaobilazno je u akvariju uređenom u nizozemskom stilu. Željezo dolazi u mnogo oblika. Oblik koji biljke mogu iskoristiti je Fe2, koji se obično dodaje u obliku željeznog sulfata. Biljkama nije potrebno mnogo željeza, no ipak im je potrebno. Simptomi nedostatka željeza uključuju nedostatak pigmenta ili boje na novom lišću, zbog čega ono poprima žućkasti izgled. Također se mogu primijetiti izražene zelene žile na bljeđem, starijem lišću.

Kalcij i magnezij

Ovi elementi, kada se pomiješaju s vodom, čine akvarijsku vodu tvrdom. Ova hranjiva obično se nalaze u vodi iz slavine, osim ako je lokalna voda iz slavine iznimno mekana, što je rijetkost. Kao praktičnu mjeru, jednostavno pratite TDS vrijednost vode (ukupno otopljene krute tvari). Ako postane prenizak, voda u akvariju je premekana i kalcij i magnezij svakako je potrebno dodati kao dodatak. Ako je TDS previsok, akvarist će možda trebati umiješati mekšu vodu kako bi razine ispravno postavio. Većina akvarista ipak ne mora dodavati ove elemente u akvariju s biljkama. Iskrivljen novi rast siguran je znak nedostatka kalcija, dok nedostatak magnezija pokazuje slične simptome kao nedostatak željeza. Lišće postaje klorotično, poprimajući žućkasti izgled s tamnijim žilama. Ovi se simptomi često pojavljuju zajedno.

Ostala mikrohranjiva

Ostala mikrohranjiva vrijedna spomena su bor, mangan, molibden i cink. Ovi elementi obično se nabavljaju u obliku bočice gnojiva „sve u jednom”. Iako se primjenjuju u malim dozama, ova mikrohranjiva i dalje su ključna za preživljavanje biljaka i opću prehranu vodenih biljaka.

Kako dozirati mikro i makrohranjiva?

Gnojiva za akvarij s biljkama možemo osigurati na razne načine. Uravnoteženo opće gnojivo idealna je opcija gnojidbe za početnike u akvarističkom hobiju jer ne zahtijeva izračunavanje omjera pojedinih hranjiva. Uz stečeno iskustvo, možete početi zasebno dodavati makro- i mikrohranjiva u obliku tekućih gnojiva. Korištenje ovih tekućih gnojiva pomaže u boljoj kontroli rasta zahtjevnijih vrsta. Ova tekuća gnojiva također omogućuju uzgoj biljaka u nijansama smeđe i crvene boje. Za punu obojenost takvim biljkama možda će biti potrebne veće količine hranjiva ili reguliranje dostupnosti pojedinih hranjiva.

Gnojidba ugljičnim dioksidom

Gnojidba ugljičnim dioksidom posebno se preporučuje u akvarijima s jakim osvjetljenjem. Iako je njegova primjena korisna i u slabije osvijetljenim akvarijima. Zašto? Svim biljkama je ugljični dioksid potreban za obavljanje fotosinteze. U akvarijima s jakim osvjetljenjem biljke su više potaknute na apsorpciju CO2 iz vodenog stupca. Postoji mnogo biljaka koje se smatraju gotovo nemogućima za uzgoj u akvariju s biljkama bez ubrizgavanja CO2, npr. eriocaulon cinereum. U prirodi se CO2 u vodi obično pojavljuje u velikim količinama iz podzemnih naslaga ovog plina i razgradnje raznih organskih spojeva. Pročitajte ovaj članak za više detalja. U akvarijima nema toliko CO2, pa je gnojidba ovim elementom vrlo korisna za rast biljaka. CO2 je također vrlo koristan za sporo rastuće biljke jer ih potiče na brži rast. Štoviše, ovo biljno gnojivo vrlo pozitivno utječe na zdravlje i obojenost biljaka. Ako još niste isprobali CO2, pogledajte naš opisni članak kako postaviti akvarij obogaćen CO2 . Sigurni smo da ćete nakon postavljanja takvog akvarija primijetiti očite razlike u izgledu vaših biljaka.

Sažetak

Važno je napomenuti da je predoziranje hranjivima jednako štetno kao i njihov nedostatak. Ovo nije jedan od onih slučajeva u kojima vrijedi izreka „manje je više”. Pročitajte upute na etiketi. Svakodnevno promatrajte biljke. Upoznajte se sa zahtjevima njege vaših biljaka i ne dodajte više hranjiva nego što je potrebno, jer će inače vaše vodene biljke patiti. Iskreno se nadamo da ćete uz pomoć ovog članka ubuduće znati kako se nositi s nedostatkom hranjiva!