Bolest neonki

Prije ili kasnije svaki će se akvarist morati suočiti s bolešću stanovnika svog akvarija. Bolest neonki je bolest koja uglavnom pogađa mišiće, a rjeđe unutarnje organe ribljeg tijela. Uzrokuju je paraziti iz roda Plistophora. Među akvarijskim ribama najosjetljivije su tetre i šarani, iako se pojavljuje kod mnogih ribljih vrsta.

Kratki opis neonke

Neonka je živahna slatkovodna ribica podrijetlom iz Južne Amerike. To je jatna ribica, stoga se, ovisno o veličini akvarija, preporučuje držati barem 10 jedinki, ostavljajući jatu dovoljno prostora za plivanje. Mužjaci su vitkiji od ženki, no spolni dimorfizam teško je uočljiv golim okom. Budući da neonke u prirodi žive u tamnim vodama južnoameričkih rijeka, ukrasi od drveta i kamenja s gustom vegetacijom te ne previše jakom rasvjetom bit će savršeni u akvariju. Redovite izmjene vode važne su za neonke jer je ova vrsta ribe prilično osjetljiva na loše parametre vode. Preferira mekšu do srednje tvrdu vodu i temperaturu vode od 21-24 stupnja Celzijusa. Stoga se isplati kontrolirati KH (karbonatnu tvrdoću) provođenjem akvarističkih testova ili korištenjem metode drop checkera kako biste svoje neonke držali u ispravnim uvjetima.

Izvori infekcije i čimbenici koji doprinose pojavi bolesti neonki

Bolesne ribe i prenositelji glavni su izvor infekcije. Parazit također može ući u akvarijsku vodu putem supstrata, biljaka ili žive hrane. Kako biste smanjili pojavu bolesti neonki u svom akvariju, kupujte biljke iz in-vitro uzgoja. Takve se biljke uzgajaju u vrlo sterilnim uvjetima, što znači da je rizik od unošenja neželjenog parazita u akvarij znatno manji. Prilikom kupnje biljaka u trgovinama kućnih ljubimaca dobro je pitati prodavača kako je biljka uzgojena, kako biste smanjili rizik da bolest neonki zavlada vašim slatkovodnim akvarijima. Većina riba oboli od bolesti neonki zbog prerano uvedenih novih živih organizama u akvarij. Zato karantenirajte ribe i biljke nekoliko tjedana prije nego ih uvedete u zajednički akvarij kako biste izbjegli neželjeni parazitski organizam.

Do infekcije dolazi kada parazit uđe u probavni sustav ribe. Također se događa da se bolest neonki nasljeđuje, odnosno ribe s jajnicima napadnutima parazitom polažu zaražena jajašca, pa se bolest može razviti i kod vrlo mladih jedinki.

Rizik od pojave bolesti neonki veći je kod riba sa slabim imunološkim sustavom ili u poodmakloj dobi. Bolest neonki također se može unijeti u akvarij smrznutom ili živom hranom iz nepouzdanog izvora. Riblje pahuljice sigurnija su opcija u ovom slučaju ;)

Simptomi

Najčešće se u početnim fazama kao ključni znakovi bolesti mogu uočiti bijele, sjajne mrlje na mišićima glave i trupa ribljeg tijela. Ponekad se pojavljuju poprečne bjelkaste pruge. Ovisno o vrsti ribe, te promjene mogu poprimiti različite oblike - primjerice, neke vrste neonki djelomično gube boju, dok je kod drugih vrsta karakteristična plavo-zelena pruga neravnomjerno obojena. Ponekad se opaža postupno blijeđenje boja (bjelina ili sivilo), koje napreduje od repa prema glavi. Bolesne ribe plivaju dijagonalno, s repom prema dolje, i povremeno izvode niz nemirnih pokreta. U nekim slučajevima ribe plivaju nepravilno. Noću su ribe neprirodno aktivne i nemirno se kreću po akvariju. Također se javljaju ribe koje zaspu odmah nakon pojave prvih simptoma. U uznapredovaloj fazi, kada bolest neonki napreduje, zaražene ribe manje jedu, a u njihovim mišićima pojavljuju se bijele kvržice. Povremeno se u akvarijima opaža i kržljanje peraja. S vremenom se i riblja kralježnica može zakriviti. Usporedno s bolešću neonki mogu se javiti i daljnje infekcije, poput truleži peraja.

Liječenje

Nažalost, učinkoviti tretmani za bolest neonki još nisu razvijeni. Ako se ova bolest dijagnosticira, sve akvarijske ribe treba tretirati kao potencijalne prenositelje. Većina stručnjaka preporučuje uklanjanje svih stanovnika akvarija. Ako imate iznimno vrijedne primjerke koji ne pokazuju nikakve simptome, možete odgoditi njihovo uklanjanje i premjestiti ih u karantenski akvarij dok ne dobijete potomstvo od njih. Nužno je strogo poštivati izolaciju akvarija, odnosno ne premještati biljke, ne koristiti iste uređaje ili alate za hvatanje riba. Ako se potomstvo dobiveno od riba za koje se sumnja da su prenositelji razvija normalno i ne pokazuje znakove bolesti, može se pretpostaviti da ribe nisu zaražene. U suprotnom, i odrasle jedinke i mlađ treba ukloniti iz akvarija.

Akvarij u kojem je bolest pronađena i sva oprema trebaju se temeljito dezinficirati, a supstrat i biljke treba baciti.

Profilaksa

Kako biste spriječili bolest neonki, strogo promatrajte svoje ribe. Također je potrebna karantena novih riba u trajanju od barem mjesec dana te njihova kupnja iz takozvanog pouzdanog izvora. Također je preporučljivo biti oprezan prilikom unošenja biljaka ili materijala koji čine supstrat u akvarij. To je vrlo popularan savjet u hobiju uzgoja ribica. Nažalost, mnogi ljubitelji akvarija ne pridržavaju se ovog pravila, što znači da rizik od unošenja bakterijskih i parazitskih infekcija u akvarij naglo raste.

Lažna bolest neonki

Lažna bolest neonki ima vrlo slične simptome kao bolest neonki. Ovu bolest uzrokuje bakterija Flavobacterium columnare. Kao gotovo uvijek u slučaju bakterijskih infekcija, antibakterijsko liječenje moguće je antibioticima i vrlo često završava velikim uspjehom. Ovo je odličan primjer zašto se isplati pokušati liječiti bolesnu neonku, jer u svijetu riba postoje razne vrste bolesti koje mogu imati iste simptome.

Sažetak

Prevencija je bolja od liječenja bolesti neonki - to je sigurno. Kupujte ribe iz pouzdanih izvora. Kupujte in-vitro biljke. Karantenirajte nove ribe. Promatrajte akvarij. Dezinficirajte akvarističke alate.

Iskreno se nadamo da će vam ovaj članak pomoći održati vaše neonke sigurnima i zdravima u vašem prekrasnom akvariju. Zdravlje riba važno je za cijeli podvodni ekosustav!